Srce Nacionalnog parka "Una"
Kulen Vakuf je najveće mjesto u Nacionalnom parku i od davnina predstavlja važno čvorište puteva. U vrijeme Rimskog carstva tuda je prolazila cesta koja je od Zadra povezivala rimske provincije Dalmaciju i Panoniju.
Kasaba Džisr-i-kebir (tur. Veliki most) na rijeci Uni, kako se prvobitno nazivao današnji Kulen Vakuf, osnovana je podizanjem džamije sultana Ahmeda I (1603.-1617.). Mjesto neslužbeno mijenja ime u XVIII stoljeću od kada se prema vakifu naziva Palanka Mahmut paše Kulenovića, a u XIX stoljeću mjesto dobiva današnji naziv Kulen Vakuf.
Poslije Karlovačkog mirovnog ugovora 1699. godine, bosanski valija Halil-paša je proširio i utvrdio ovo mjesto. Grad je nastao na umjetno stvorenom otoku uz lijevu obalu rijeke Une, tako da je uz same gradske bedeme tekla rijeka Una i njen umjetno prokopani rukavac koji i danas postoji. Pored čvrstih bedema, ovaj grad je imao i borbeni odbrambeni pojas. Na gradskim bedemima su bila četvero vrata i dvije tabije. Na istočnoj strani bedema bila je Horića tabija, a na zapadnoj strani Ćemalovića tabija. Jedan od glavnih gradskih vrata bila su do Une na velikom mostu, a druga pored gradske džamije Sultan Ahmeda koja se i danas tamo nalazi. Dvoje sporednih vrata su bila na istočnoj i zapadnoj strani grada, u neposrednoj blizini tabija. Austro-Ugarska monarhija je porušila zidine nakon okupacije 1878. godine.
Iznad mjesta sa lijeve strane Une i njene pritoke Ostrovice dominira istoimena srednjovjekovna i osmanska utvrda – Ostrovica, a s desne još uvijek vidljivi ostaci osmanske utvrde Havala.
Zašto posjetiti Kulen Vakuf?
Ako ste u potrazi za zabavnim, uzbudljivim i izazovnim pustolovnim aktivnostima na otvorenom, ne tražite dalje. Možete doživjeti nezaboravne aktivnosti na otvorenom i istraživati.
Stari gradovi i utvrde
U srednjem vijeku bio je to najutvrđeniji grad u gornjem toku rijeke Une. Njegov razvoj i širenje utvrde je nastavljen i u doba osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini. Nasuprot Ostrovice nalaze se ruševine stare utvrde Havala, sagrađena polovinom XVII stoljeća.
Ribolov
U Kulen Vakufu nalazi se revir br. 1B dužine 1,5km koja svim ljubiteljima ribolova nudi mogućnost mušičarenja (fly fishing). Najviše su zastupljene potočne pastrmke (Salmo trutta) i lipljen (Thymallus).
Pješačenje i planinarenje
Ako ste zaljubljenici u planinarenje i šetnju ili pak uživate u laganoj vožnji biciklima po mnogobrojnim stazama unutar Nacionalnog parka onda će vaš boravak biti ispunjen.
Gastronomija
Gastronomija i turizam imaju puno toga zajedničkog, tako da je razvoj jednog bez drugog gotovo nezamisliv. Kako bi vaš boravak u Kulen Vakufu bio potpun u velikoj mjeri doprinosi bogata ponuda hrane i pića.
Sakralni objekti
Sultan Ahmedova džamija u Kulen Vakufu je izgrađena u periodu od 1603-1613. godine u vrijeme sultan Ahmeda I po kojem je i dobila ime. U službenim turskim dokumentima iz 18. stoljeća, Kulen Vakuf se zvao Džisr-i-kebir, što u prijevodu znači Veliki most.